Bivši guverner Centralne banke: “U Sarajevu u restoranu kažete ‘dobra večer, ministre’, pola gostiju vam odgovori”

U razgovoru za ovaj novozelandski list se Nicholl prisjetio svog boravka u našoj zemlji.

– Dok je započinjao karijeru u bankarstvu, ni u najluđim snovima nije mogao sanjati da će njegov potpis stajati na bosanskim novčanicama, ili da će ga na ulici zaustavljati stranci kako bi mu čestitali – navodi se u tekstu.

U nastavku se ističe da je Nicholla u BiH proslavila uloga guvernera Centralne banke, koju je obnašao od 1997. do 2004. godine. Kada je stigao u našu zemlju, ističe se, zatekao je “banku podijeljenu na tri dijela” te četiri valute koje su korištene i tri sistema plaćanja.

– Imali su period hiperinflacije. Imali su novčanice sa 13 nula na njima. Dnevna stopa inflacije bila je 37 posto. Prolazili su kroz svaku nestabilnost kroz koju su mogli proći te nisu vjerovali svojim institucijama – prisjeća se Nicholl.

Sada ima 73 godine i još nema namjeru da ide u penziju. U martu namjerava zbog posla putovati na Kosovo.

– Čak i danas, Centralna banka je jedna od rijetkih institucija u Bosni koje normalno funkcioniraju – navodi se u tekstu u kojem Nicholla opisuju kao “bosanskog bankarskog superheroja”.

Svoju bankarsku karijeru je započeo u 27. godini. Radio je u Rezervnoj banci Novog Zelanda pune 22 godine, gdje je bio i zamjenik guvernera. Zatim je preuzeo dvogodišnju dužnost izvršnog direktora u Svjetskoj banci, prije nego što je došao u BiH. Na tu ga je poziciju imenovao MMF, ali mu je trebalo i zeleno svjetlo tri člana Predsjedništva BiH.

– Sve im je podijeljeno na tri – pojasnio je Nicholl.

U BiH je u tom periodu, navodi, postojalo 76 banaka, 16 parlamenata i 167 ministara na različitim nivoima.

– Prije nego što sam otišao, neko mi je rekao da postoji samo tri ili četiri dobra restorana u Sarajevu, ali kada bi ušao u jedan i rekao: “Dobra večer, ministre”, pola gostiju bi odgovorilo – priča Nicholl.

Pojasnio je da je unutarnje uređenje zemlje riješeno Dejtonskim mirovnom sporazumom, koji je prekinuo rat, ali je, smatra Nicholl, bio loš za upravljanje državom. Sve što je znao o BiH prije dolaska je ono što je uspio vidjeti na televiziji.

U Sarajevu se, ipak, osjećao sigurnim i nije želio tjelohranitelje. Sarađivao je sa tri lokalna viceguvernera, jednim Bošnjakom, jednim Hrvatom i jednim Srbinom. Samo jedan od njih je govorio engleski jezik pa se na početku oslanjao na prevodioce.

S tim u vezi se prisjetio situacije kada je svjedočio na sudu koji je imao vlastitog prevodioca. Nakon izvjesnog vremena, Nichollov prevodilac mu je prišao i rekao da sudski prevodilac ne prevodi njegove riječi na pravi način. Optuženi, troje bivših uposlenika, su se suočavali sa zatvorskom kaznom u zavisnosti od njegovog svjedočenja.

Nakon šest godina boravka u BiH je dobio i državljanstvo kako bi mogao ostati duže. Državljanstvo BiH je njegovoj supruzi Glynyss i njemu omogućilo da usvoji djevojčicu Lily. Nicholl, koji i danas nosi zlatni prsten sarajevskog zlatara, također ima troje djece iz prvog braka. Dok se brinuo za bebu i Centralnu banku BiH, Nicholl je otvorio i vlastiti restoran “Seasons”.

Dizajniranje bh. valute, ističe on, bio je višemjesečni iscrpljujući posao popraćen prepirkama članova uprave Centralne banke.

– U konačnici sam rekao da se neću više raspravljati i da ću ih sam dizajnirati – kazao je.

Peter i njegova supruga Glynyss su zamolili francuske stručnjake da dizajniraju modele novčanica sa licima bh. književnika, a novčanice su nosile i njegov potpis.

Nakon što je otišao iz BiH, živio je u Italiji sedam godina, prije nego što se vratio na Novi Zeland 2015. godine. Tokom svoje karijere je posjetio 70 centralnih banaka, a radio je u njih 20. Danas radi kao međunarodni konsultant. Nakon napuštanja pozicije u Centralnoj banci vraćao se u BiH i tvrdi da ne bi oklijevao vratiti se i raditi ovdje ponovo.

U tekstu navode kako je Nicholl promijenio profil Centralne banke te je promijenio svijest cijele države. Prethodno su građani čuvali njemačke marke pod madracima, vjerujući kako je to sigurnije od čuvanja novca u bankama.

– Ljudi bi mi prilazili na ulici ili dok sam sjedio u restoranu i govorili: “Gospodine Nicholl, želimo vam zahvaliti jer ste nam omogućili nisku inflaciju i stabilan devizni kurs, ne znate kako nam je to važno.” Političari nisu bili potpuno uvjereni, ali građani jesu – priča Nicholl.

(Bportal.ba/Faktor)